front |1 |2 |3 |4 |5 |6 |7 |8 |9 |10 |11 |12 |13 |14 |15 |16 |17 |18 |19 |20 |21 |22 |23 |24 |25 |26 |27 |28 |29 |30 |31 |32 |33 |34 |35 |36 |37 |38 |39 |40 |41 |42 |43 |44 |45 |46 |47 |48 |49 |50 |51 |52 |53 |54 |55|56 |review |
.Velika Britanija je 1952. godine prvi put testirala svoje nuklearno oružje („Hurricane“) uveliko se oslanjajući na podatke prikupljene kolaborativnom saradnjom sa SAD-om na Manhatan projektu. Velika Britanija je treća zemlja, poslije SAD-a i SSSR-a, koja je razvila i testirala nuklearno oružje. Nuklearni program je potaknut nastojanjima da budu neovisan protivnik SSSR-u i istovremeno zadrže poziciju velike sile. Prvu hidrogensku bombu testirali su 1957. godine. UK je tokom Hladnog rata zadržala flotu bombardera i podmornica sa nuklearnim naoružanjem. Trenutno posjeduje flotu od četiri „Vanguard“ nuklearne podmornice opremljene sa Trident IISLBM. Engleska vlada je najavila zamjenu postojećeg sistema u periodu 2007.-2024.godine. Francuska je 1960. godine prvi put testirala neklearno oružje („Gerboise Bleue“) bazirano uglavnom na sopstvenom istraživanju. Nuklearni program je potaknut Suetskom diplomatskom krizom koju su prouzrokovali SSSR i alijansa slobodnih zemalja, SAD i Engleska. U post-kolonijalnom Hladnom ratu od velikog značaja je bilo povratiti status sile, slično kao i Engleska. Francuska je izvela prvi test 1968. godine („Operation Canopus“). Po završetku Hladnog rata, Francuska je razoružala 175 bojevih glava i reducirala i modernizirala svoj arsenal dualnim sistemom podmornica sa balističkim i zemlja-zrak projektilima. Ipak razvijeno je i usavršeno novo nuklearno oružje tokom operacije „Trajna sloboda“ u Afganistanu. U januaru 2006. predsjednik Jacques Chirac je izjavio da bi teroristički napad ili upotreba oružja za masovno uništenje na Francusku rezultiralo nuklearnim kontranapadom. U sklopu NATO nuklearnog programa, SAD su omogućile Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Holandiji i Turskoj da posjeduju i skladište nuklearno oružje. Program je uključivao obuku pilota i drugog osoblja „ne-nuklearnih“ NATO zemalja da rukuju američkim atomskim bombama. Po tom programu je, 1984. godine nuklearno oružje dobila Kanada, a 2001. godine Grčka. Članovi pokreta protiv Alijanse, pozvali su sve zemlje „da ne prihvate nuklearni program u vojne svrhe bez obzira na bilo kakve sigurnosne aranžmane “. Institut Strateških studija u Islamabadu (ISSI) je kritizirao sporazum pozivajući se na navodno kršenje Člana I i II programa, navodeći da „ovi članovi sporazuma ne dozvoljavaju NWS da vrše direktnu ili indirektnu kontrolu nad njihovim nuklearnih oružjem “. NATO kao odgovor navodi da je američko nuklearno oružje stacionirano u Evropi pod stalnim nadzorom i kontrolom SAD-a. Nuklearno oružje je prisutno u mnogim zemljama, često kao skladište pod potpunom kontrolom druge sile. Uprkos tome, rijetke su zemlje koje su se odrekle nuklearnog oružja nakon što su stekle kontrolu nad njim osim u slučaju posebnih političkih okolnosti. Npr. nakon raspada SSSR nekoliko zemalja sovjetskog bloka dobile su u posjed nuklearno oružje. Južna Afrika je 80.-tih godina proizvela šest nuklearnih bombi ali su ih ranih 90.-tih razoružali. Tajni nuklearni test izveden je na Indijskom okeanu 1979. godine, te se dugo vremena spekuliralo iako nikada nije potvrđeno da je Južna Afrika možda u saradnji s Izraelom izvela testiranje. Južna Afrika je 1991. godine potpisala Sporazum o neklearnoj ne-proliferaciji. Bivše Sovjetske zemlje Bjelorusija na svojoj teritoriji ima stacioniran 81 pojedinačni bojevi projektil koji je joj je pripao raspadom Sovjetskog saveza 1991. godine. Rusiji su vraćeni 1996. godine. Bjelorusija je takođe potpisnica Sporazuma o neklearnoj ne-proliferaciji. Kazahstan je naslijedio od Sovjetskog saveza 1 400 nuklearnih projektila koje su predali u posjed Rusiji 1995. godine. Kazahstan je takođe potpisnica Sporazuma o neklearnoj ne-proliferaciji. Ukrajina je takođe potpisnica Sporazuma o neklearnoj ne-proliferaciji. Nezavisnošću od SSSR-a u posjed je dobila oko 5000 projektila čime je postala treća zemlja u svijetu po veličini arsenala. Do 1996. godine, dobrovoljno je predala nuklearno naoružanje Rusiji.
BIVŠE ČLANICE NATO PROGRAMA U RASPODJELI NUKLEARNOG ORUŽJA Kanada je pod pokroviteljstvom NATO programa dobila nuklearno oružje 1984.godine. Grčka je pod pokroviteljstvom NATO programa dobila nuklearno oružje 2001. godine. |