prev next front |1 |2 |3 |4 |5 |6 |7 |8 |9 |10 |11 |12 |13 |14 |15 |16 |17 |18 |19 |20 |21 |22 |23 |24 |25 |26 |27 |28 |review

Autor slajda: Letchuman Ramanathan

Tonkin A. Presented at AHA Scientific Sessions, 1997

Kao što je prikazano na nekoliko prethodnih slajdova, dramatično produženje očekivanog životnog vijeka opaženo u 20. stoljeću zasluga je prvenstveno poboljšanja sanitacije, ishrane, javnog zdravstva, što možemo obuhvatiti zajedničkim nazivom javnog zdravlja. Očekivani životni vijek najviše ovisi o mortalitetu dojenčadi i male djece, koji su pak najviše uzrokovani zraznim bolestima. Dakle, produženje očekivanog životnog vijeka u ovom stoljeću će, barem u zemljama u razvoju, biti uzrokovano prevencijom zaraznih bolesti.

Istovremeno, i u razvijenim i zemljama u razvoju najvažniji uzroci pobola kod osoba u dobi od 15 godina na više, su nezarazne bolesti (Sen K et al. Lancet 356: 577-82; 2000). Razmišljajući i raspravljajući o prevenciji u 21. stoljeću, morat ćemo tematizirati prevenciju nezaraznih bolesti dajući joj jednaku važnost kao i prevenciji zaraznih.

Ovaj slajd prikazuje rezultate nekoliko kliničkih istraživanja koji dokazuju dobrobit statina za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Publiciranje prvih rezultata Studije o zaštiti srca (Heart Protection Study, HPS), najveće svjetske studije i statinu, potaklo je zahtjeve za kliničkim smjernicama o snižavanju kolesterola, koje naglašavaju strategiju liječenja rizičnog, a ne visokog kolesterola.

Heart Protection Study Of Cholesterol Lowering With Simvastatin in 20,536 High–risk Individual: a randomized placebo controlled trial Lancet 2002 Jul 6;360(9326):7-22.

Glavni uzrok mortaliteta i morbiditeta u razvijenim i većini zemalja u razvoju danas, jesu kardiovaskularne bolesti.

Mjere zdravog načina života, tj. držanje dobro uravnotežene dijete, izbjegavanje cigareta i tjelesna aktivnost, definitivno pridonosi prevenciji tih bolesti. No, usprkos tim mjerama ima pacijenata koji će se razboljeti. Ovaj slajd sumira rezultate velikih studija o upotrebi lijekova iz grupe statina u primarnoj i sekundarnoj prevenciji bolesti koronarnih arterija. Statini su veoma djelotvorni u snižavanju kolesterola. Kao rezultat tih studija, danas imamo opće prihvaćene smjernice za liječenje visokorizičnih bolesnika statinima. Pravilna upotreba statina na duge staze će sniziti troškove budući da će ljudi živjeti dulje i zdravije živote.

Ovo važno medicinsko znanje mora biti prošireno cijelim svijetom kako bi se ljudima poboljšao život - Supercourse može tome pripomoći.

Veza između incidenata uzrokovanih kron. srčanim bolestima (KSB) i LDL-C u novim studijama o statinu

Nedavne studije o statinima, koje obuhvaćaju podatke o ukupno 30817 pacijenata,dokazale su gotovo linearnu vezu između razine LDL-kolesterola i kroničnih srčanih bolesti.

Podaci iz studija o primarnoj (WOSCOPS) i sekundarnoj prevenciji (CARE, 4S) pokazali su da snižavanje LDL-kolesterola rezultira smanjenim brojem kroničnih srčanih incidenata.

Podaci iz dva sasvim svježa klinička istraživanja, the Air Force/Texas Coronary Atherosclerosis Prevention Study (AFCAPS/TexCAPS, primarna prevencija) i Long-Term Intervention with Pravastatin in Ischemic Disease (LIPID, sekundarna prevencija) pokazali su slične koristi od liječenja statinima za smanjenje rizika od kroničnih srčanih bolesti kod pacijenata s prosječnim razinama lipida.

Iz ova dva prevažna istraživanja mogu se izvesti dva glavna zaključka:

smanjeje razine LDL-kolesterola smanjuje broj kroničnih srčanih incidenata, i bez značajnog utjecaja na mortalitet uzrokovan ne-srčanim bolestima (tj. opći mortalitet).

Koristi od snižavanja LDL-kolesterola mogu se proširiti i na populaciju onih sa ili bez kroničnih srčanih bolesti koji imaju prosječne razine kolesterola.

Reference:

Shepherd J et al. N Engl J Med. 1995;333:1301-1307.
Scandinavian Simvastatin Survival Study Group (4S Group). Lancet. 1995;345:1274-1275.
Sacks FM et al. N Engl J Med. 1996;335:1001-1009.
Downs JR et al. JAMA. 1998;279:1615-1622.
Tonkin A. Presented at AHA Scientific Sessions, 1997.