Nekoliko članica EU potiču razvoj, dok druge još uvijek imaju zabranu korištenja nuklearne energije. U 2005. godini Japan ima nekoliko aktivnih nuklearnih postrojenja u koja je uveo nove linije. U SAD-u su 2004. godini tri konzorcijuma dobila sredstva od Američkog odjela za energetiku u sklopu programa Nuklearna energija 2010 za izgradnju 6 novih, baziranih na IV generaciji visoko-temperaturnih reaktora za proizvodnju struje i hidrogena. Od početka 21. vijeka, zbog brzog ekonomskog razvoja, nuklearna energija je u središtu interesa Indije i Kine, a posebno razvoj brzih parnih reaktora. U energetskoj politici Engleske primijećen je pad zaliha energije koje moraju biti dopunjene izgradnjom novih nuklearnih postrojenja ili pak održavanje postojećih i nakon programiranog vijeka trajanja. Realna prepreka izgradnji novih postrojenja može biti u činjenici da postoji mali broj kompanija koje imaju kapacitet kovanja ventila, koji su neophodni dijelovi za izgradnju bilo koje vrste reaktora. Narudžbe se prave po nekoliko godina prije nego što postoji potreba za takvim ventilom. Drugi proizvođači ispituju različite opcije, od toga da sami proizvedu ventil do otkrivanja načina da naprave sličan dio koristeći drugačije metode. Drugo rješenje je izgradnja reaktora po modelu koji ne iziskuje kovani ventil kao što je primjer kanadskog CANDU reaktora (Sodium cooled Fast Reactors).