Nuklearne katastrofe mogu biti različite. Gruba podjela, prema razornoj moći je: (1) veliki nuklearni rat u kojem je došlo do velikog broja (stotine, hiljade) nuklearnih eksplozija; (2) vojni sukob u kojem je nekoliko (npr. 1-9) nuklearnih eksplozija bilo usmjereno protiv civilnog stanovništva; (3) vojni (tzv. hirurški) napad usmjeren na određene, specifične ciljeve kao što su podzemna skloništa koja imaju za cilj da smanje „kolateralnu štetu“ stanovnika; (4) razaranje gradova kao teroristički čin; (5) namjerna radioaktivna kontaminacija naseljenih područja (sa tzv. „dirty nuclear bomb“ ili uređajima za radioaktivnu disperziju); (6) slučajna aktivacija ili druge slične nesreće koje uključuju upotrebu atomskog oružja; (7) niz nuklearnih nesreća u civilnim postrojenjima, obično u nuklearnim reaktorima za proizvodnju električne energije. Ne treba zanemariti i rizik od nuklearne proliferacije, temu koju nikada ne treba zaboraviti, jer određuje budućnost naše civilizacije i stalno napominje da se neka od navedenih katastrofa u određenom trenutku može i dogoditi.